| |
Edicija Premijera
- F. M. Dostojevski, "Zločin i kazna"
(Podgorica 1998, urednik Ljubomir Đurković).
Dramatizacija Andžeja Vajde, a adaptacija Egona Savina.
 Prva u nizu knjiga iz edicije "Premijera".
- Najavila je osnovni izgled ove serije, kao i namjeru uprave CNP da na ovaj način obilježi važnije premijerne predstave iz svog novog repertoara.
- Ova knjiga, uz podjelu uloga i spisak svih učesnika u realizaciji predstave, sadrži adaptaciju reditelja Savina već učinjene dramatizacije Andžeja Vajde, ovog romana Dostojevskog, te kraće razmišljanje Savina o Dostojevskom i nekim odlikama svijeta njegovih likova.
- U publikaciji se nalazi i veći dio "Velikog inkvizitora" Dostojevskog, da bi publici bila približena, kroz autorov iskaz, literarno-filozofska misao ovog velikog pisca svjetske književnosti.
- Molijer, "Škola za žene", komedija u pet činova
ISBN 86-7414-001-7
(Podgorica 1998, urednik Ljubomir Đurković).
U ovom izdanju objavljen je prijevod/prepjev Molijerove komedije sa francuskog Ljubiše Bačića, na osnovu koga je Boro Stjepanović napravio adaptaciju. Kako sam kaže u riječi adaptatora, on je komediju "Škola za žene" u stihu prividno "raspisao u prozu" da bi glumcima olakšao rad na dikciji. Pojedine Molijerove naznake o događajima Stjepanović je razvio u govorne i pantomimske scene ili intermeca, a nekim scenama promijenio mjesto u razvoju priče. Izostavljena su i tri lika. Ovako adaptirana komedija inspirisala je reditelja Milana Karadžića da je postavi na scenu CNP, što on objašnjava u svojoj napomeni. Knjiga sadrži podjelu uloga i spisak ostalih učesnika u realizaciji predstave, fotografije nekih scena kao i kratku bilješku o Molijeru, Milovana Radojevića.
- Radmila Vojvodić, "Princeza Ksenija od Crne Gore",
izgnanička tugovanka doma Petrovića
ISBN 86-7414-008-4
(Podgorica 1998, urednik Ljubomir Đurković).
Drama "Princeza Ksenija od Crne Gore" "srećan je spoj lirskog i dramskog. Na ispovijednom fonu priče osamdesetogodišnje princeze, ograđene od svijeta i opterećene bremenom uspomena i samoće, čežnje za domovinom i potrebe da svoju istinu nekome preda u amanet, nižu se potresne slike iz života crnogorskog kralja i njegove familije, posljednjih godina njegovog života u egzilu" (N. Samardžić). To, "nesumnjivo darovito komponovano dramsko djelo Radmile Vojvodić moglo bi se, makar i uslovno, označiti i kao rekvijem za klasičnu Crnu Goru i za njene žrtvene ideale" (B. Brković). Drama je prvi put objavljena 1994, u izdanju cetinjskog "Grafosa", kada je, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju, bila i premijera koju je R. Vojvodić režirala. Drugo izdanje objavilo je Crnogorsko narodno pozorište, u ediciji "Premijera", uz jubilej predstave, njeno stoto izvođenje, pošto je, u oktobru 1998. godine, izvedena u koprodukciji CNP i Kraljevskog pozorišta Zetski dom. U knjizi, uz dramu, objavljeni su kritički osvrti Novice Samardžića ("Breme uspomena i samoće") i Borke Pavićević ("Dramski predlog jedne dame"). Knjiga sadrži podjelu uloga i spisak ostalih učesnika u realizaciji predstave, fotografije nekih scena i kratku biografiju autorke.
- Nikola I Petrović Njegoš, "Kako se ko rodi", šaljiva igra u tri čina
ISBN 86-7414-004-1
(Podgorica 1998, urednik Ljubomir Đurković).
Ovu komediju arhaičnog izraza i didaktičke intonacije, kralj Nikola I napisao je 1898, kao svoje posljednje dramsko djelo. To je "jedina njegova komedija i jedino dramsko djelo u prozi i sa temom iz savremnog života" (R. Đurović). Prvi put je izvedena 1900. godine, na Cetinju i u Nikšiću. Štampana je tek 1937, a drugi put 1969. godine. Ovo njeno izdanje "znači i obilježavanje stogodišnjice od pojave drame" (N. Vuković). Adaptaciju je učinio i postavio je na scenu CNP reditelj Blagota Eraković, trudeći se da je osavremeni i približi senzibilitetu moderne publike. Pored podjele uloga i spiska učesnika u realizaciji predstave, te fotografija nekih scena, knjiga donosi originalni tekst komedije (prema izdanju koje je priredio R. Đurović). U knjizi se nalazi i tekst Nenada Vukovića o komediji ("Kako se ko rodi Nikole Prvoga"), te "Kratka književna biografija kralja Nikole I", Milovana Radojevića. O komediji i svojoj kreativnoj interpretaciji ovoga djela, svjedoči svojim zapisom adaptator i reditelj Blagota Eraković ("Iz rediteljske bilježnice").
- Radmila Vojvodić, "Montenegrini"
ISBN 86-7414-003-3
(Podgorica 1998, urednik Ljubomir Đurković).
 Svoju dramu u pet slika, "Motenegrini", Radmila Vojvodić je režirala kao autorski projekat, u koprodukciji CNP i budvanskog Grada teatra. Uz dramu, u knjizi je objavljen i odlomak iz teksta Ratka Đurovića ("Vladimir Đ. Popović - prvi crnogorski sineast i njegov film", "Stvaranje", decembar 1973), koji donosi podatke o V. Popoviću i njegovom filmu "Voskresenja ne biva bez smrti", koji je snimljen, a zatim i prvi put prikazan u Rimu, aprila 1922. godine. R. Vojvodić ovdje je inspirisana upravo djelom V. Popovića, odnosno pregnućem crnogorskih izbjeglica da u emigraciji, u Italiji, snime propagandni igrani film o Crnoj Gori iz vremena prvog svjetskog rata, u nadi da će tako pomoći svojoj okupiranoj domovini. Nakon drame "Princeza Ksenija", autorka je izabrala "hronološki, ali i tematski (fenomen egzila) sličan okvir, pa bi se moglo reći da, na jedan, vrlo promišljen način, ova dva teksta funkcionišu kao dva lica iste medalje" (Balša Brković, "O Montenegrinima ili Suludi ples sa prošlošću", str. 83-88). Knjiga još sadrži fotografije iz filma V. Popovića i reklamno-propagandni letak za projekciju filma u Francuskoj. Tu je i podjela uloga i spisak ostalih učesnika u realizaciji predstave "Montenegrini", fotografije pojedinih scena, kao i kratka biografija autorke.
- Igor Bojović, "Izvanjac", slijed tragičesko-istorijskih zbitija iz vremena kad su hati krilati svijetom jezdili
ISBN 86-7414-010-6
(Podgorica 1998, urednik Ljubomir Đurković).
U ediciju "Premijera" ušla je drama "Izvanjac" I. Bojovića, pošto je obnovljena predstava, u režiji Jovice Pavića, izvedena u produkciji CNP, marta 1999. godine. Predstava je imala svoju premijeru na Cetinju, maja 1995. godine. Uz ovo izdanje Bojovićeve drame, u kojoj je autor, koristeći motive romana "Uskok" S. Matavulja, dao "literarnu sliku jedne važne etape crnogorske istorije iz vremena Petra I", objavljen je i kritički osvrt Gorana Bulajića o dramskom postupku ovoga pisca čije su drame "najreprezentativniji primjer dramaturške montaže kod nas" ("Viva ovo, viva ono"). U knjizi je objavljen kasting obnovljene predstave sa učesnicima u realizaciji i spiskom tehničke ekipe, fotografije nekih scena i biografija autora.
- I. A. Gončarov - E. Savin, "Oblomov"
ISBN 86-7414-007-6
(Podgorica 1999, urednik Goran Bulajić).
 Dramatizacija Egon Savin. Na osnovu svoje dramatizacije poznatog istoimenog romana I. A. Gončarova, Savin je režirao predstavu.
- U produkciji CNP ponovo je svoju dramatizaciju postavio na scenu, pridruživši crnogorske glumce, pa je predstava "Oblomov" izvedena u oktobru 1999. godine. Savinova dramatizacija objavljena je u ediciji "Premijera", uz njegov uvodni tekst ("U traganju za dramskim sižeom romana 'Oblomov'"), u kome je dao svoja razmišljanja o dramskim elementima ovoga romana i suštini lika Oblomova, njegovoj filozofiji pasivnosti.
- Pored podjele uloga i spiska ostalih učesnika u realizaciji predstave, te nekoliko fotografija iz predstave, u knjizi se nalazi i tekst Milovana Radojevića, koji sadrži osnovne podatke o Gončarovu i njegovom romanu ("O 'Oblomovu' Gončarova i oblomovštini").
- Slavomir Mrožek, "Emigranti"
ISBN 86-7414-011-4
(Podgorica 1999, urednik Goran Bulajić).
Drama "Emigranti" poljskog pisca Slavomira Mrožeka (1974), u izvornom prijevodu Nenada Vukovića (lektor i korektor Aleksandar Radulović), objavljena je odmah po premijeri predstave "Emigranti", koja je, oktobra 1999, izvedena na sceni CNP. To je drugi put da je u CNP postavljeno poznato djelo ovoga autora. Prvi put to je učinjeno 1977. godine, kada su u predstavi igrali velikani našeg glumišta Slobodan Aligrudić i Vladimir Popović, u režiji Nikole Vavića. U novoj postavci igraju glumci Marko Baćović i Mladen Nelević, u režiji Slobodana Milatovića. Po djelu ovoga autora u CNP je igrana i predstava "Policajci", daleke 1962. godine. Pored drame i podataka o učesnicima u realizaciji predstave, u knjizi se nalazi i riječ Nenada Vukovića o S. Mrožeku i njegovom djelu ("Slavomir Mrožek").
- Novak Kilibarda, "Marko Miljanov", dramski iskaz
ISBN 86-7414-013-0
(Podgorica 2000, urednik Goran Bulajić).
 "Dramski iskaz", kako je N. Kilibarda svoj komad "Marko Miljanov" bliže odredio, sa preko sedamdeset likova, podijeljen na trideset i sedam scena, adaptirao je i režirao Blagota Eraković.
- U knjizi se, pored Kilibardine drame i podataka o učesnicima u realizaciji predstave, te fotografija nekih scena, nalazi i kratko razmišljanje autora o svojoj stvaralačkoj namjeri da prodre kroz istorijski oreol ličnosti Marka Miljanova, do njegove ljudske, moralno-psihološke individualnosti ("Usporeno crnogorsko vrijeme"). Na kraju knjige je Riječ reditelja B. Erakovića, u kojoj on ističe da je u dramskom tekstu N. Kilibarde, "pisanom kao filmski scenario", pronašao nit koja ga je uvijek uznosila kad je u pitanju ličnost i djelo Marka Miljanova, a to je univerzalnost i široki spektar njegovih misli. Inače, postupku adaptiranja Eraković je pristupio radikalno, pa je i broj likova gotovo prepolovio.
- Ljubomir Đurković, "Tobelija", pozorišna igra za tri glumice i jednu mušku sjenku
ISBN 86-7414-015-7
(Podgorica-Ljubljana 2000, urednici Goran Bulajić i Sonja Polanc).
Ova drama Lj. Đurkovića, koja se bavi "savremenom krizom polnog identiteta", štampana je trojezično - crnogorsko-slovenačko-engleski (prijevod na slovenački: Lili Potpara; prijevod na engleski: Igor Lakić). Knjiga je suizdavački projekat Crnogorskog narodnog pozorišta i Međunarodnog multimedijskog festivala "Ex-ponto", iz Ljubljane (edicija "Ovidije"), kao što je i predstava "Kuća lutaka-Tobelija", u režiji Nicka Uppera (Nika Goršiča), koprodukcijski projekat CNP i pomenutog festivala. Pored kastinga i spiska tehničke ekipe predstave, te fotografija glumica, reditelja Goršiča i autora Đurkovića, knjiga donosi, takođe trojezično, kraće zapise reditelja ("Mit u sadašnjosti") i dramaturga Mirjane Drljević ("Teze i paradoksi komada").
- Ljubomir Đurković, "Otpad", otadžbinsko-porodične trice i kučine u trinaest slika
ISBN 86-7414-024-6
(Podgorica 2003, urednik Goran Bulajić).
 "Otpad" je naturalistička, angažovana, antiratna drama u kojoj, jezikom ulice, kroz opore slike moralnog i svakog drugog posrnuća i raspada jedne crnogorske porodice za vrijeme potonjeg balkanskog rata, Đurković uspješno pruža intelektualni otpor uzrocima takvog stanja u društvu. Izdanje je na crnogorskom i engleskom jeziku (prijevod Paula Gordon).
- Knjiga sadrži podatke o realizatorima predstave koja je rađena u koprodukciji sa festivalom "Ex ponto" iz Ljubljane, a režirao je Nick Upper (Niko Goršič).
- Prijevod drame sadrži napomenu i zahvalnicu prevodioca, kao i naput za izgovor nekih glasova u neprevedenim riječima i imenima, te kratki rječnik korišćenih pojmova i imena.
- Na kraju knjige su podaci o autoru na crnogorskom i engleskom jeziku.
- Radmila Vojvodić, "Montenegro blues", četiri scene trivijalnog, komad iz tranzicije
ISBN 86-7414-027-0
(Podgorica 2004, urednik Goran Bulajić).
 Dvojezično izdanje, na crnogorskom i engleskom (prijevod na engleski: Marija Knežević). U ovome komadu R. Vojvodić je dala sliku duboke krize i besmisla koje donosi život u procijepu društvene tranzicije: "Živjeti u tranziciji znači boraviti u privremenom obitavalištu gdje riječi i gestovi nikoga ni na šta ne obavezuju. To je suviše reverzibilan svijet, bez odgovornosti. Strašno je tu živjeti (...) Tamo gdje riječi ne obavezuju i nemaju referentne tačke, ostaje nam da govorimo, gomilamo paradokse, igre riječima, ironiju, sve dok ne naraste jedan tranzicijski meta-jezik. Jezik 'Montenegro blues-a' je dobrim dijelom gotovi jezik ulice koji je provario ljudsko iskustvo tranzicije (...) Poslije "Otpada" Lj. Đurkovića, ovo je prvi angažovani komad na sceni CNP u maniru (tematski, jezički, poetski) nove evropske drame" (N. Nelević). Knjiga sadrži podjelu uloga i spisak učesnika u realizaciji predstave, te nekoliko fotografija pojedinih scena.
- Mirko Kovač: "Lažni car"
ISBN 86-7414-029-7
(Podgorica 2004, urednik Goran Bulajić).
 Istorijsku dramu o Šćepanu Malom, koji je vladao Crnom Gorom od 1766. do 1773. godine, M. Kovač je napisao u dva čina, sa opširnim dijalozima koji više odgovaraju proznom kazivanju. Pored drame, u knjizi se nalazi i adaptacija ovog dramskog teksta koja se izvodi u predstavi Crnogorskog narodnog pozorišta, a "nastala je kao rezultat rediteljskog tumačenja Branislava Mićunovića, u toku proba, septembra i oktobra 2003. godine". Premijera je izvedena 1. novembra 2003. godine, u čast 50 godina CNP. Adaptacija je znatno kraća i po formi se razlikuje od Kovačeve drame (sastoji se iz tri dijela). Prije ove, U CNP su igrane četiri predstave o Šćepanu Malom, ali po djelu Petra II Petrovića Njegoša; dvije po adaptaciji Slobodana Stojanovića, u režiji B. Erakovića (1969) i Dejana Mijača (1997) i jedna u adaptaciji i režiji B. Erakovića (1987). U knjizi se nalazi i podjela uloga sa imenima učesnika u realizaciji predstave kao i nekoliko fotografija pojedinih scena.
- Đuro Špadijer/Blagota Eraković, "Udadba", komedija po motivima drame Đura Špadijera "Nevjerna žena"
ISBN 86-7414-028-9
(Podgorica 2004, urednik Goran Bulajić).
 U knjizi je objavljeno (fototipski) prvo izdanje komada (Zagreb, 1899), kao i prerada Blagote Erakovića, pod naslovom "Udadba", koju je on i postavio na scenu CNP, na taj način afirmišući još jedno djelo i autora iz crnogorske dramske baštine. Pošto je izvršio opsežniju dramsku obradu Špadijerovog komada (preradu je složio u 28 slika, dok je kod Špadijera komad podijeljen u tri čina sa 10, 12 i 16 pojava), Eraković je tekst potpisao kao koautor, "preimenujući ga od 'Nevjerne žene' u 'Udadbu', i pomjerajući težište radnje ka zahtjevima scenske postavke komada (...) Brižljivo čuvajući ljepotu dramskog iskaza Špadijera, sočan rječnik pisca, autentične likove i potrebne elemente radnje, Eraković je višeplano pristupio osavremenjavanju dramskog koncepta" (Dragan Koprivica, "Pobjeda", april 2004). On, međutim, "nije postupio kao pisac, već kao režiser koji rješava problem komunikacije. Pristupio je zgušnjavanju monologa, skraćivanju dijaloga, odbacivanju nepotrebnih tirada i eksplikacija. Da bi postigao ubrzanje i ritam, postavio je kratke scene, dinamizirao je dijalog i uveo hor kao kontrapunkt u stilu mjuzikla" (Marko Špadijer, "Nova komedija ostaje stara", "Pobjeda", decembar 2004). Na zaboravljenu Špadijerovu komediju prvi je skrenuo pažnju Milovan Radojević ("Gest", br. 1, Podgorica, 1999, str. 74). U knjizi se nalazi podjela uloga i spisak učesnika u ralizaciji predstave, kao i fotografije nekih scena. Budući da sadrži fototipsko izdanje Špadijerove komedije, ova knjiga spada i u ediciju "Dramska baština".
- Veljko Radović: "Jakov grli trnje", groteska o smislu vlasništva nad nepokretnim
ISBN 86-7414-031-9
(Podgorica 2006, urednik Goran Bulajić).
Knjiga obuhvata dramu V. Radovića ("Jakov grli trnje") i njenu adaptaciju Blagote Erakovića koji je postavio na scenu (pripremljena je u saradnji CNP sa SO Bijelo Polje i festivalom "Barski ljetopis" i premijerno prikazana u Bijelom Polju, oktobra 2005). Inače, to je treće Erakovićevo bavljenje ovim Radovićevim komadom koji ga je uvijek iznova inspirisao (TV film, 1976; ambijentalna drama za "Barski ljetopis", 2000), jer je, po njegovom mišljenju, ova drama tipična "tragi-komedija, odnosno fantazmagorična priča o gubitnicima", rađena u stilu farse, a taj stil je "i u dometima svjetskog pozorišta danas najbolji i najmoderniji. 'Jakov grli trnje' je idealna priča za takvu vrstu iskazivanja" (B. Eraković, "Republika", oktobar 2005). U knjizi se nalazi i kasting sa nekoliko fotografija iz predstave.
- Mirko Kovač: "Danilo", istorijski igrokaz u dva čina i 15 slika
ISBN 978-86-7414-034-5
(Podgorica, 2007, urednik Goran Bulajić),
u kome autor, koristeći moderan istoriografski uvid, daje složenu intelektualno-psihološku sliku jedne od najznačajnijih crnogorskih povijesnih ličnosti - knjaza Danila Petrović Njegoša. Kovač je, osim nekoliko flash back-ova, radnju ove drame situirao u sobu palate Bjeladinovića u Kotoru, gdje je knjaz Danilo, teško ranjen u atentatu, proveo posljednje sate života. Danilo Mirka Kovača je dominantan lik. Kroz knjaževe dijaloge koji dobijaju oblik monologa, otkriva se čitavo jedno vrijeme, analiziraju odnosi, od međuljudskih do međudržavnih. Uz tekst "igrokaza", objavljen je kratak kritički osvrt Filipa Davida ("Drama jednog vladara i jedne zemlje"), u kome on konstatuje da život knjaza Danila "ima težinu šekspirovske tragedije (…). To je drama jednog potencijalno velikog vladara zarobljenog u osami crnogorskih brda, istovremeno disput o prolaznosti vlasti i moći, o čežnji za organizovanom državom, za slobodom i nezavisnošću u vremenu velikih političkih intriga, preganjanja velikih sila, unutrašnjih raskola". Na kraju knjige se nalazi kratak zapis "Iz rediteljske bilježnice" Radmile Vojvodić, koja je režirala predstavu po Kovačevom tekstu (koprodukcija CNP - Kraljevsko pozorište "Zetski dom"), a tu je i kasting sa fotografijama nekih scena.
|
|